22. travnja – DAN PLANETA ZEMLJE

Facebook
Dan planeta Zemlje širom svijeta službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga, usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. 
Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 22. travnja međunarodnim Danom planeta Zemlje.
Dan planeta Zemlje globalni je događaj u kojem svake godine sudjeluje više od milijardu ljudi u 192 zemlje.
Svake godine ekolozi naglašavaju posebnu eko-temu, slogan oko kojega se provode aktivnosti usmjerene na obilježavanje Dana planeta Zemlje. 
Pretprošle godine Dan planeta Zemlje obilježen je pod sloganom „Okončajmo plastično onečišćenje!“, prvenstveno s ciljem uklanjanja plastike za jednokratnu uporabu i donošenja jedinstvene globalne regulative za odlaganje plastike.

Prošle godine Dan planeta Zemlje obilježavao se pod sloganom „Zaštitimo naše vrste“ i bio usmjeren na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vrsta i njihovih staništa.

Ovogodišnja prioritetna tema su klimatske promjene i naš osobni odnos i djelovanje.  
 
KLIMATSKE PROMJENE – GORUĆA TEMA
Zemljina se klima tijekom povijesti promijenila, tijekom dugih vremenskih razdoblja postupno je postala toplija ili hladnija. U posljednjih milijun godina bilo je desetak ledenih doba, s puno toplijim razdobljima između njih.  
Te promjene bile su posljedica prirodnih uzroka, kao što su promjene u nagibu planeta, sunčeve aktivnosti i morske struje. 
No, promjene kojima svjedočimo danas drugačije su,  a odgovorni smo mi! Ispuštanjem viška plinova koji imaju sposobnost zarobljavanja topline u atmosferi uzrokujemo vrlo brz porast temperature na Zemlji.
 
ŠTO UZROKUJE KLIMATSKE PROMJENE?
Do klimatskih promjena dolazi zbog povišenja Zemljine temperature (globalnog zatopljenja) izazvanog dodavanjem neprirodno velike količine stakleničkih plinova u atmosferu. Ti dodatni staklenički plinovi uglavnom nastaju spaljivanjem fosilnih goriva radi proizvodnje energije, kao i uslijed drugih ljudskih aktivnosti, npr. sječe prašuma, poljoprivrede, uzgoja stoke i proizvodnje kemikalija.
Unatoč tome  što je pandemija COVID -19  trenutno skrenula fokus javnosti i preusmjerila ga na aktualne probleme s kojima se građani diljem svijeta svakodnevno susreću, poput socijalne distance i narušene  egzistencije, klimatske promjene nemaju vremena za čekanje i odgođeno djelovanje. 
Značajne pomake u ublažavanju klimatskih promjena možemo postići i jednostavnom promjenom ponašanja. 
Bez obzira gdje se nalazili, moramo već danas započeti od sebe i zato – djelujmo!
Smanjivanjem svog ugljičnog otiska, smanjujemo svoj utjecaj na klimu.
 
KAKO SVATKO OD NAS MOŽE  SMANJITI SVOJ UTJECAJ NA KLIMU?

Neki od malih koraka prema velikom cilju:
• Ekološki svjesno odlučujmo o nabavi novih stvari. Proizvodnja svake nove stvari uzrokuje emisije stakleničkih plinova.


Reciklirajmo: prije nego što neku stvar bacimo u smeće, vrijedi razmisliti: ako je pokvarena – možemo li je popraviti; ako nam je dosadila – znamo li nekoga kome bi bila korisna; ako je izgubila prvotnu svrhu – možemo li je koristiti za nešto drugo? Uz to, većina stvari ne mora završiti kao “običan” otpad – valja ih odložiti u prikladni reciklažni spremnik ili odnijeti na reciklažno dvorište.

 

Pažljivo birajmo ambalažu: plastična ambalaža stvara mnogo otpada i često ju je teško reciklirati. Izbjegavajmo pakirane proizvode, a kupljene stvari nosimo u vrećici za višekratnu upotrebu.


Mijenjajmo prehrambene navike
Zelena prehrana: prehrana s mnogo voća i povrća te manje mesa bolja je i za klimu i za zdravlje. Proizvodnja mesa emitira velike količine stakleničkih plinova. Također, nemojmo bacati hranu.


Štedimo vodu: tuširanjem trošimo znatno manju količinu vode nego kupanjem. Treba imati na umu i zatvaranje vode prilikom sapunanja, pranja zubi i brijanja. 
 

Čišći promet: hodajmo, vozimo se biciklom, i u vrijeme pandemije  korona-virusa uz socijalnu distancu koristimo javni prijevoz. Pokušavajmo izbjeći putovanja avionom.


Racionalna upotreba energije:

Pretjerano zagrijavanje prostorija uzrokuje nepotrebnu potrošnju energije. Ako odjenemo samo jedan sloj odjeće više zimi, možemo uštedjeti znatnu količinu energije i smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Smanjivanjem prosječne temperature grijanja već za jedan stupanj može se uštedjeti i do 5% energije. Slično vrijedi i za neumjereno hlađenje prostorija u ljetnim mjesecima!


Uređaje ne treba ostavljati na „standby funkciji“ jer i tada troše energiju – približno 10% energije u odnosu na to kad su uključeni.


Uređaje ne treba ostavljati na „standby funkciji“ jer i tada troše energiju – približno 10% energije u odnosu na to kad su uključeni.

Također, postoji niz malih ulaganja koja mogu dovesti do ušteda energije.

Razgovarajte sa svojim ukućanima o mogućnostima uvođenja jednostavnih mjera kao što su kupnja LED-žarulja, perlatora (uređaji koji miješaju vodu sa zrakom te smanjuju protok vode) i gumenih traka za brtvljenje prozora i vrata koje osjetno smanjuju gubitke topline i propuh u kućanstvu.


Izvor teksta publikacija : Naš planet, naša budućnost (za one građane koji žele znati više o temi klimatskih promjena svakako preporučujemo da pročitaju besplatnu publikaciju EU-a).

O tome kako će se u svijetu obilježiti ovogodišnji Dan planeta Zemlje i kako se uključiti u virtualne aktivnosti možete se više informirati na linku https://www.earthday.org/ .