Međunarodni dan biološke raznolikosti
Biološka raznolikost parka Ribnjaka
Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Međunarodnim danom biološke raznolikosti kako bi ukazali na važnu ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. Naš je park Ribnjak mala zelena gradska oaza i prava riznica prirode. Ulaskom i boravkom u parku i mi postajemo dio fine i složene mreže međusobno povezanih živih bića. Naša je obaveza zaštiti je, čuvati je sigurnom.
Odvojimo vrijeme kako bismo što više naučili o živim bićima oko sebe, brinuli se o njima i očuvali brojne koristi koje nam pružaju.
Centar mladih „Ribnjak“ i Udruga „Biom“ su 2018. godine u Ribnjaku postavili izložbu fotografija ptica koje su dio biološke raznolikosti parka. Izložbu želimo učiniti dostupnijom što većem broju građana pa je nudimo i u virtualnom, nadopunjenom izdanju.
Kako bismo biološku raznolikost podržali i praktičnim primjerima, vrijedne ruke naše kolegice Marine Ćurković pripremile su upute za izradu pojilice za ptice i hotela za kukce.
Također, preporučujemo i publikaciju 52 koraka prema zelenijem gradu u izdanju Europske komisije. Publikacija je dostupna na web-stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Izložba Virtualni pogled u ptičji svijet
Crnoglava sjenica (Poecile palustris)
Crnoglava sjenica preferira prostranije šume, najčešće listopadne. U Zagrebu je najbrojnija gnijezdeća populacija (oko 25 parova) zabilježena u Maksimiru, a još ju nalazimo na Tuškancu, Savici, Bundeku, Jarunu, Ribnjaku i u Botaničkom vrtu. Kao stanarica u Zagrebu je prisutna čitave godine. Zimi zajedno s drugim sjenicama posjećuje hranilice za ptice.
Fotografija, ustupio Biom
Veliki djetlić (Dendrocopus major)
Veliki djetlić je šumska vrsta, ali nastanjuje i voćnjake, parkove te druga staništa sa stablima, češće nego njegovi ostali srodnici. Na području Zagreba možemo ga naći u svim šumskim područjima. Izuzetna brojnost ove vrste zabilježena je u Maksimiru (oko 43 para/km2). Hrani se kukcima i njihovim ličinkama te plodovima, sjemenkama pa i mladuncima drugih ptica. Stanarica je.
Fotografija, ustupio Biom
Plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus)
Plavetna sjenica je vezana uz šume, ali je možemo naći i u većim parkovima i dijelovima grada s brojnim vrtovima, no u manjem broju nego jedinke velike sjenice. Gnijezdi se u dupljima, a hrani se kukcima, paucima, sjemenkama i plodovima. Najbrojnija je u šumovitim dijelovima Zagreba: u Maksimiru (gdje se gnijezdi oko 125 parova), na Tuškancu i Jelenovcu, a nalazimo je i u većim parkovima, poput Botaničkog vrta i Ribnjaka. Stanarica je i u Zagrebu ostaje cijelu godinu. Zimi se rado hrani na hranilicama, kada u jatu luta većim područjem.
Fotografija, ustupio Biom
Zeba (Fringilla coelebs)
Zeba je jedna od najbrojnijih gnjezdarica šumskih staništa Hrvatske. Gnijezdo gradi u krošnjama stabala. U Zagrebu je najbrojnija u šumama Maksimira (oko 230 gnijezdećih parova), zatim na Tuškancu, Jelenovcu, Savici i Bundeku, no nastanjuje i groblja te parkove poput Botaničkog vrta i Ribnjaka. Gnijezdi se u samom središtu grada (npr. na Marulićevu trgu), kao i u područjima s većim vrtovima (npr. na Trešnjevci). Za vrijeme gniježđenja hrani se gusjenicama, a izvan sezone gniježđenja sjemenkama. Stanarica je.
Fotografija, ustupio Biom
Zelendur (Carduelis chloris)
Zelendur se gnijezdi u krošnjama stabala, osobito zimzelenih. Hrani se krupnim sjemenkama te kukcima. Na području Zagreba je česta gnjezdarica. Nalazimo ga u parkovima, vrtovima, na grobljima, a gnijezdi se visoko u krošnji stabala, najčešće crnogoričnih. U područjima s više vrtova i parkova zabilježeno je i do deset parova po kvadratnom kilometru (npr. Botanički vrt, Bundek, Vrbik i park kod bolnice u Vrapču), Stanarica je, a zimi je čest posjetilac hranilica za ptice.
Fotografija, ustupio Biom
Žutarica (Serinus serinus)
Žutarica je, poput zelendura, redovita gnjezdarica Zagreba koja izbjegava prostrane šume pa je nalazimo u parkovima, vrtovima, grobljima i drvoredima. S obzirom na to, najbrojnija je u parkovima središta grada i u vrtovima južnog dijela grada. Često pjeva u letu, s vrha krošnje ili sa žica. Hrani se sjemenkama i drugim biljnim materijalom, a rjeđe i malim kukcima. U Zagrebu počinje pjevati krajem ožujka, a malobrojne ptice ovdje i prezimljuju.
Fotografija, ustupio Biom
Brgljez (Sitta europaea)
Brgljez je gnjezdarica šumskih staništa okolice Zagreba. U Zagrebu je najbrojniji u šumskim područjima poput Maksimira, gdje se gnijezdi oko 160 parova. Gnijezdi se i na Tuškancu, Jarunu, Bundeku i Savici, a pojedini parovi nastanjuju i manje parkove poput Botaničkog vrta. Brgljez je dupljašica, a ponekad prihvaća i kućice za gniježđenje. Za njega je svojstveno da prilagođuje veličinu otvora duplje zatvarajući ga slojem blata. Stanarica je, a zimi ponekad posjećuje hranilišta.
Fotografija, ustupio Biom
Čvorak (Sturnus vulgaris)
Čvorak je dupljašica koja se gnijezdi u kolonijama, katkad vrlo brojnim. U gradu se gnijezde i pojedinačno, u starim dupljama djetlića, prirodnim pukotinama stabala ili u rupama u zgradama. Najveće kolonije nalazimo u Maksimiru, gdje se ukupno gnijezdi čak 220 parova. Hrane se kukcima i njihovim ličinkama, sjemenkama i plodovima. Karakteristični su po tome što rado oponašaju pjev drugih ptica (npr. vuge i drozda, ali i glasanje škanjca, šumske sove te kokoši). Naši čvorci su selice, zimuju u sjevernoj Africi te se vraćaju u proljeće. Ujesen se čvorci sele preko Hrvatske iz sjeverne i istočne Europe.
Fotografija 1, ustupio Biom
Fotografija 2, izvor: Wikipedia
Siva vrana (Corvus cornix)
Siva vrana brojna je gnjezdarica u čitavom gradu. Gnijezda grade na visokim stablima i mogu ih koristiti nekoliko godina zaredom, a gnijezde pojedinačno. Hrane se kukcima i njihovim ličinkama te raznim sjemenkama i plodovima, ali i sitnim sisavcima, ptičjim jajima, ostacima plijena drugih životinja, strvinama manjih životinja i slično. Vrane su izuzetno inteligentne ptice te lako otkrivaju nove izvore hrane. Pretražuju i otvorene koševe za otpatke, odbačene papirnate i najlonske vrećice i slično. Stanarica je, a izvan sezone gniježđenja jedinke se skupljaju u jata.
Fotografija, ustupio Biom
Mrka crvenrepka (Phoenicurus ochruros)
Mrka crvenrepka je također brojna gnjezdarica Zagreba. Iako je ponajprije ptica toplih stjenovitih staništa, prilagodila se životu u gradu te preferira urbanizirana područja, a ne parkove. Gnijezdi se u otvorima na zgradama ili pod strehom. Mužjak pjeva s povišenog mjesta, često s vrha krova ili antene. Hrani se malim kukcima i paucima te plodovima. Naše populacije su stanarice, pa u Zagrebu boravi tijekom čitave godine. Zimi se našim gnjezdaricama pridružuju ptice iz sjevernih krajeva, no ne u velikom broju.
Fotografija, ustupio Biom
Velika sjenica (Parus major)
Velika sjenica nastanjuje šume, parkove, vrtove, drvorede i druga područja sa stablima, koja mogu biti i vrlo raštrkana. Gnijezdi se u dupljima stabla, bilo u napuštenim dupljima djetlića, bilo u prirodnim pukotinama. Ponekad se gnijezdi u pukotinama zidova te otvorima raznih cijevi, a nastanjuje i kućice za ptice. Vrlo je brojna i u šumskim dijelovima grada. Stanarica je, a zimi se ptice okupljaju u mala jata te zajedno pretražuju veće površine u potrazi za hranom. Hrani se kukcima i njihovim ličinkama, plodovima i sjemenkama. Zimi često posjećuje hranilice za ptice.
Fotografija preuzeta s linka http://atlas-ptica.azo.hr/
Gugutka (Streptopelia decaocto)
Gugutka je uobičajena vrsta u gradu, a ljudi je često nazivaju grlicom. Gradi jednostavna gnijezda na stablima i zgradama. Ima više pologa godišnje. Najčešće se gnijezde od ožujka do početka listopada, no gniježđenje je moguće gotovo čitave godine. Gugutka je stanarica. Hrani se sjemenkama i zelenim dijelovima bilja, rjeđe i kukcima, a hranu skuplja na tlu. Zimi posjećuje hranilice za ptice.
Fotografija, ustupio Biom
Batokljun (Coccothraustes coccothraustes)
Batokljun je gnjezdarica šuma, ali nastanjuje i druga staništa sa stablima. Najbrojnija populacija u Zagrebu obitava u maksimirskoj šumi, gdje se gnijezdi oko 40 parova. Nalazimo ga i na Tuškancu, oko Jaruna i u većim parkovima sa starijim stablima, kao što je Ribnjak ili park uz bolnicu u Vrapču. Za razliku od ostalih zebovki, pjeva rijetko i tiho, pa ga je lako previdjeti. Gnijezdi se na stablima, često na hrastu ili voćkama. Hrani se sjemenkama, tvrdim košticama, pupovima, a u sezoni gniježđenja i kukcima. Djelomična je selica, a kod nas prezimljuju ptice iz srednje i sjeverne Europe. Zimi posjećuje hranilice za ptice.
Fotografija preuzeta s linka http://prirodahrvatske.com/2020/01/05/batokljun-snagator-medu-pticama/
Izvor teksta: Kralj, J., Krnjeta, D. (2015): Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb, 116.str.)
Internetska baza ptičjeg glasanja: https://www.xeno-canto.org/
Izrada pojilice za ptice
Izradom pojilica pticama će se olakšati pronalazak osvježenja i vode tijekom sušnih, vrućih ljetnih dana. Jeste li znali da je u ljetnim vrućinama i pticama potrebna pomoć? Svi znamo da u vrućim danima ima premalo vode, ali osim vode, pticama nedostaje i žitarica od kojih žive. Voda im je najneophodnija za vrijeme vrućina, kako za piće tako i za kupanje.
Osim toga, ljeto je godišnje doba kada većina ptica ima mlade, koji su itekako ugroženi! Kako bi im pomogli, na balkon ili na drveće ispred svoje zgrade ili kuće možete staviti nekoliko hranilica i pojilica za ptice.
Izrada hotela za kukce
Pobrinimo se i za bube i kukce. Pomisao na njih nije uvijek ugodna, ali zaboravljamo da su kukci vladari našeg planeta, i to iz vremena kad o čovjeku nije bilo ni spomena.
Kad ih počnemo upoznavati, dobit ćemo novi pogled na ta mala bića, možda nešto od njih i naučimo.
Brojni kukci uopće nisu štetočine. Čak naprotiv, pomažu u očuvanju prirodne ravnoteže u vrtovima, njivama i voćnjacima. Oni pomažu biljkama kod oplodnje i stvaranja bogatijih plodova, neki su hrana pticama dok drugi žive u tlu i rahle ga kopajući tunele. Ima sasvim dovoljno razloga da ih zavolite i poklonite im pažnju. Pri tretiranju polja pesticidima ljudi ubijaju i korisne kukce i tako rade štetu koje nisu ni svjesni.
Zima je vrijeme kad se kukci uvlače u skrovišta gdje je toplije nego vani. Hotel za kukce može im pružiti odličan zaklon. Ljeti će im biti mjesto za život i tako povećati njihovu brojnost u vrtu, a nama će pomoći da neke od njih vidimo na jednom mjestu i tako ih lakše promatramo. Smjestite hotel za kukce na mirno mjesto u polusjeni.
