Europski projekti
Projekt Reccord nastao je u suradnji Europske mreže centara za kulturu, Sveučilišta Aarhus, danskog kulturnog centra Godsbanen i Kulturhusen. Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju kulturnih centara u skladu s suvremenim izazovima i promjenama u društvu općenito. Projekt se temelji na inovativnom i bottom-up istraživanju koje kombinira program znanstvenog istraživanja, razmjene radnih mjesta i neformalnog obrazovanja. Projektom se želi osnažiti kapacitete stručnjaka zaposlenih u centrima za kulturu, omogućujući im da kroz suradnju inoviraju i identificiraju nekoliko eksperimentalnih područja, koja će se implementirati u kulturnim centrima u okviru europske suradnje između pojedinih kulturnih centara i organizacija u kulturi. Specifičan cilj projekta je identificirati moguće uloge kulturnih centara te istražiti participaciju građana u kulturnim centrima diljem Europe. Organizatori su prikupili 20 „rekordera“ iz različitih gradova u EU kojima su dodijeljeni kulturni centri partneri u propjektu. Projekt se provodio od srpnja 2016. do lipnja 2017.
Centar mladih „Ribnjak“ se uključio u projekt kao partner, uputivši mladog stručnjaka kolegicu Niku Ajduković za sudionicu projekta. Projekt je započeo edukacijom „rekordera“ u lipnju 2016. godine u trajanju od 4 radna dana. Tijekom edukacije sudionici projekta su dobili upute kako se treba provoditi istraživanje. Metode koje su bile prezentirane, te odmah primijenjene na primjerima kako bi sudionicima u potpunosti bilo jasno što se od njih očekuje, bile su intervjuiranje, opservacija, autoetnografija, analiza dokumenata, mapiranje participacije građana.
U metodi intervjuiranja trebalo se odraditi dva intervjua s rukovodećom osobom centra i zaposlenikom centra, te dvoje korisnika centra. Opservacija je služila kako bi se promatrali različiti događaji u centru, od radionica do kazališnih predstava, te prilikom toga promatranja bilježiti kako se korisnici centra ponašaju u određenim situacijama. Autoetnografija je služila kako bi „rekorderi“ zabilježili kroz fotografije ili video uratke senzacije koje su doživljavali u gostujućem kulturnom centru. Analiza dokumenata služi organizatorima projekta kako bi mogli razumjeti i analizirati ključne dokumente centra kao i letke, brošure i druge kanale promocije programa samog centra. Mapiranje participacije građana služi da se prikaže koje prostore centra polaznici najčešće koriste, te na koji način; što se gdje zbiva.
Nakon edukacije u Aarhusu, sudionici projekta su imali vremena da do 31.12.2016. godine posjete dodijeljene centre za kulturu, te je kolegica Ajduković otišla na razmjenu 18.11.2016. godine u Trier, Njemačka. Tamo je provela 12 dana prilikom kojih je primjenjivala naučene metode bilježenja. To je bila prilika i iskustvo da se primijeti razlika između kulturnih centara. Kolegica je imala priliku vidjeti kako kulturni centar Tufa u Trieru funkcionira sa samo 5 stalno zaposlenih stručnih suradnika, ali uz izuzetnu pomoć i podršku mnogobrojnih kulturnih udruga ali i samih umjetnika, obrtnika i građana u Trieru. Kolegica Ajduković je zadovoljila sve potrebne kriterije koji su bili traženi od strane organizatora projekta.
Po svom povratku kolegica Nika napravila je malu prezentaciju za zaposlenika Centra mladih Ribnjak o samom Trieru i kulturnom centru TUFA kako bi se mogle prepoznati sličnosti i različitosti dvaju centara.
Projekt je financiran kroz program Kreativna Europa, te su svi „rekorderi“ dobili potrebna sredstva za troškove putovanja i smještaja za vrijeme edukacije, razmjene i konferencije. Uz Centar mladih „Ribnjak“ od hrvatskih centara za kulturu u projekt je kao partner bio uključen Centar za kulturu Trešnjevka.
Domaći projekti
Kreativna kuća je projekt nastao u partnerstvu Centra mladih „Ribnjak“ i Hrvatskog Crvenog križa. Cilj projekta je putem kulture osnažiti naše sugrađane, koji su zbog nesretnih životnih okolnosti postali beskućnici i trenutno prebivalište im je u Velikoj Kosnici.
U okviru projekta 11. travnja 2018. održana je prva u nizu radionica permakulture pod vodstvom Sunčane Pešak, diplomiranog inženjera agronomije i dizajnera permakulture. Korisnici su imali priliku u skladu s načelima permakulture posaditi vlastite sadnice kruške, maline, joste i ribizla.
U projektnom timu nalaze se projektna asistentica Lana Trupković, psiholog i Marina Ćurković, voditeljica projekta.
Projekt je financiran kroz Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba u 2018. godini.
Kontakt voditeljice projekta
Marina Ćurković
Mobitel: 091 224 6170
E-maiI: marina.curkovic@cmr.hr
Program školskih praznika
Volonterski klub Mladi bez granica
Uloga sociokulturnih programa
Kulturna prava su temeljna prava pojedinca, kultura je uvjet održivog razvoja te alat za regeneraciju i razvoj europskih gradova. UNESCO je definirao kulturu u najširem smislu kao kompleksnost različitih duhovnih, materijalnih, intelektualnih i emocionalnih odlika koje karakteriziraju društvo ili društvenu skupinu. Ne radi se samo o umjetnosti i pismu, već i o načinu života, temeljnim ljudskim pravima, sustavu vrijednosti, tradiciji i vjerovanjima.
Uz gradove se veže pojam identiteta koji se javlja na više razina te ga stanovnici na različite načine opisuju i doživljavaju – od povijesne i tradicionalne slike do identiteta susjedstva unutar grada ili identiteta pojedinca. Naši osobni i kolektivni identiteti su definirani našim narativima ( načinom na koji identitete opisujemo i doživljavamo). Europska komisija pokrenula je inicijativu u kulturi „Novi narativi za Europu.“ Kultura ima bitnu ulogu u oblikovanju društava Europske unije i postizanju uključive, pravedne i raznolike EU.
Europski gospodarski i socijalni odbor naručio je studiju „Kultura, gradovi i identitet u Europi“. Autori su između ostalog naglasili važnost sudjelovanja građana, multisektorskog pristupa, razvoja suradničkih i partnerskih odnosa svih relevantnih dionika, poimanje kulture kao prostora za integraciju i uključivanje te jačanje europskog identiteta.
Temelj europske kulturne politike čine interkulturni dijalog, promicanje kulturne raznolikosti, inkluzivna Europa i umrežene javne politike (socijalna, obrazovna i kulturna politika).
Strategija kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba 2015. – 2022. kao jedan od svojih strateških ciljeva navodi sudjelovanje i uključivanje građana u kulturu. Strategija umjetnost i kulturu poima kao inkluzivne i bez granica, temeljene na solidarnosti i uvažavanju različitosti interesa i potreba.
Programi Sociokulturnog odjela uvažavaju smjernice strateških dokumenata iz područja kulture na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.
O Odjelu
Sociokulturni odjel Centra osnovan je 2016. godine s ciljem osnaživanja lokalne zajednice kulturnim razvojem i pretvaranjem kulturnog kapitala u socijalni.
Sociokulturni programi zastupljeni su u djelovanju Centra od samih početaka rada ustanove.
U novije vrijeme obilježili su ih programi nenasilne komunikacije za učenike zagrebačkih osnovnih škola, europski projekti za nezaposlene mlade osobe, osnivanje volonterskog kluba „Mladi bez granica“, inkluzivni programi za osobe s invaliditetom, programi za treću dob, inkluzivni program za osobe s traženjem azila, izbjeglice i migrante, programi školskih praznika.
Sociokulturni programi su financirani sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i besplatni su za građane.
Misija
Poboljšati pristup kulturi i umjetnosti u lokalnoj zajednici.
Vizija
Zajednica u kojoj je kultura prostor integracije i uključivanja te uvjet održivog razvoja.
Partneri
Civilni sektor: Udruga Pragma, Društvo za socijalnu podršku, CentarUp2date, Volonterski centar Zagreb, Centar za civilne inicijative, Centar za mirovne studije, Matica umirovljenika „Medveščak“, Udruga Biom, Zagrebačka zajednica tehničke kulture, Zadruga za interkulturalnu suradnju Okus doma, poljska udruga SEN Stowarzyszenie Edukacji Nieformalnej , bugarska udruga Европа в движение, Udruga OS, Kruna Tarle –art, Jak kao Jakov, Socijalna zadruga Humana Nova Zagreb, Udruga Balkon.
Institucije
OŠ Voltino, OŠ Miroslava Krleže, OŠ Matka Laginje, Dječji vrtić Različak, Centar za rehabilitaciju Stančić – Dugo Selo, Centar za autizam, Arhitektonski fakultet – Studij dizajna, Pravni fakultet – Studij socijalnog rada, Fakultet političke znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Dom Dugave, HZZ Područna služba Zagreb, Dom za starije osobe Medveščak, Centar za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Gornji grad – Medveščak, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej Zagreb, Hrvatski povijesni muzej, Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak, Centar za kulturu i film Augusta Cesarca, Centar za odgoj i obrazovanje Tuškanac.
Privatni sektor
Informatičko učilište „Algebra“, HalPet poslovna komunikacija d.o.o, Meliora d.o.o
Kontakt
Snježana Petrov
Viša stručna suradnica, voditeljica sociokulturnog odjela i programa
Centar mladih „Ribnjak“
Park Ribnjak 1, 10000 Zagreb
Mobitel: 091 4814 736
E-mail: snjezana.petrov@cmr.hr